Nevaskularna biljka

Nevaskularne biljke su biljke bez vaskularnog (provodnog) sistema, odnosno bez ksilema i floema. Iako nevaskularnim biljkama nedostaju ta određena tkiva, mnoge posjeduju jednostavnija tkiva koja su specijalizirana za unutrašnji transport vode. Nevaskularne biljke uključuju dvije udaljeno nesrodne grupe:

• Bryophyte su neformalna skupina koja se sada tretira kao tri odvojene divizije kopnenih biljaka.

To su:

• Bryophyta (mahovine),
• Marchantiophyta (jetrenjače) i
• Anthocerotophyta.
  Kod svih braiofita primarne biljke su haploidni gametofiti, s tim da je jedini diploidni dio priloženi sporofit, koji se sastoji od stabljike i sporangije. Kako ove biljke nemaju lignificirana tkiva koja provode vodu, ne mogu narasti visoke kao većina vaskularnih biljaka
• Alge, posebno zelene alge. Nedavna istraživanja pokazala su da se alge sastoje od nekoliko nepovezanih grupa. Ispada da su zajedničke osobine življenja u vodi i fotosinteza bile zabluda kao pokazatelji bliske veze. Samo se one grupe algi uključene u Viridiplantae još uvijek smatraju srodnicima kopnenih biljaka.^[1]:6[2]

Te se grupe ponekad nazivaju "nižim biljkama", odnoseći se na njihov status kao najranijih biljnih skupina tokom evolucije, ali upotreba je neprecizna, jer su obje grupe polifiletske i mogu da uključuju vaskularne kriptogame, kao što su paprati i papratima slične biljke koje se razmnožavaju pomoću spora. Nevaskularne biljke su često među prvim vrstama koje na seljavaju nove i nepropusne teritorije, zajedno sa prokariotima i tako funkcioniraju kao pionirske vrste.

Nevaskularne biljke nemaju široku paletu specijalizovanih tipova tkiva. Mahovine i lisnate Marchantiophyta imaju strukture nazvane filidi koji liče na listove, ali nisu istinski listovi, jer su pojedinačni slojevi ćelija bez unutrašnjih zračnih prostora, bez kutikule ili stoma i bez ksilema ili floema. Zbog toga fillidi nisu u stanju da kontrolišu brzinu gubitka vode iz svojih tkiva te se kaže da su poikilohidrični. Neke jetrenjače, poput roda Marchantia, imaju kutikule, a sporofiti mahovine imaju i kutikule i stome, koje su bile važne u evoluciji kopnenih biljaka.

Sve kopnene biljke, u životnom ciklusu imaju smjenu generacija između diploidnog sporofita i haploidnog gametofita, ali u svim nevaskularnim biljkama generacija gametofita je dominantna. U tim biljkama sporofiti rastu i ovise o gametofitima za uzimanje vode i mineralnih hranjivih sastojaka i za osiguravanje fotosintata, produkata fotosinteze.

1. ^ Copeland, H.F. (1956). The classification of lower organisms. Palo Alto: Pacific Books.
2. ^ Adl, S.M.; et al. (2005). "The new higher level classification of eukaryotes with emphasis on the taxonomy of protists". Journal of Eukaryotic Microbiology. 52 (5): 399–451. doi:10.1111/j.1550-7408.2005.00053.x. PMID 16248873.